Ve\u0107 u 3. stolje\u0107u pr. Kr. Rimljani pokazuju te\u017enje prema istarskom poluotoku i to zbog gospodarskih i politi\u010dkih razloga. Godine 221. pr. Kr., histarska plemena po\u010dinju gubiti samostalnost, a na njihov teritorij dolazi rimska vojska s ciljem ka\u017enjavanja histarskih gusara, \u0161to \u0107e dovesti do razru\u0161avanja naselja Histra uz obalu. Tit Livije u svojim spisima spominje Histre za vremena rimskog odlu\u010duju\u0107eg pohoda – u tim spisima se spominju dva kralja iz 2. stolje\u0107a pr. Kr., \u0161to dovodi do zaklju\u010dka da su Histri bili na pragu oblikovanja vlastite dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Zbog konstantnih sukoba s Histrima, Rimljani 181. godine pr. Kr. kao vojnu bazu osnivaju Akvileju. Godine 177. godine pr. Kr. pada Nezakcij, kada je i prekinut samostalan razvoj Histra. To podru\u010dje otada se nadzire sporazumnim dogovorom izme\u0111u Rimljana i histarskih zajednica \u2013 dodu\u0161e, u to vrijeme Istra nije bila u cijelosti rimska, ali su Rimljani uspjeli osigurati odgovaraju\u0107i nadzor u njezinom ve\u0107em dijelu. Tako\u0111er su oteli ve\u0107i dio zemlji\u0161ta od autohtonog stanovni\u0161tva kojeg je naselilo kolonijsko stanovni\u0161tvo, gdje su se organizirala prostrana imanja. Preostalo zemlji\u0161te pripalo je autohtonom stanovni\u0161tvu, ali uz odre\u0111ene uvjete, konkretnije, za kori\u0161tenje za lov i(li) ispa\u0161u.<\/p>\n\n\n\n
Histri su bili ograni\u010deni su\u017eavanjem gospodarske i politi\u010dke autonomije, imali su zabranu gusarenja, pristupa rimskoj vojsci te zabranu razmjene dobara sa susjednim plemenima, s kojima su razmjenjivali osnovne predmete za \u017eivot. U 1. stolje\u0107u pr. Kr., za vrijeme Cezara, na ve\u0107 naseljenim mjestima, utemeljene su mnoge rimske kolonije (colonia Iulia Pola), gdje je naseljeno do tristo stanovnika.<\/p>\n\n\n\n
Gradovi na istarskoj obali uvijek su bili lojalni rimskoj upravi i nisu sudjelovali u gra\u0111anskim ratovima. Za vrijeme Oktavijana, grade se poznati spomenici poput slavoluka Sergijevaca, amfiteatra u Puli te Augustova hrama, kroz koje mo\u017eemo pratiti procvat rimskog urbanizama i graditeljstva i u kolonijama. U tom uglavnom mirnom razdoblju, istarski poluotok do\u017eivljavao je i gospodarski i dru\u0161tveni procvat. Car August pro\u0161irit \u0107e podru\u010dje Italije priklju\u010denjem ve\u0107eg dijela istarskog poluotoka sjevernoitalskoj pokrajini Veneciji, \u010dime nastaje i deseta italska regija \u2013 Venetia et Histria. Istra je podijeljena na tri dijela prema kolonijskim gradovima Pule, Pore\u010da i Trsta.<\/p>\n\n\n\n
Augustov hram u Puli Dru\u0161tveni i javni \u017eivot odvijao se na forumima kao i ostatku anti\u010dkog svijeta, a u vilama rustikama i manjim vilama postojali su larariji i doma\u0107a sveti\u0161ta gdje su na\u0111eni zavjetni \u017ertvenici gr\u010dkim, italskim, orijentalnim te autohtonim bo\u017eanstvima. Romanizacija je postupno utjecala na starosjedila\u010dko stanovni\u0161tvo, prekinula je razvoj tradicijske autohtone kulture i stopila se s tekovinama rimske civilizacije. Prvo je napredovala u obalnim podru\u010djima, ali se s Augustom \u0161iri i u unutra\u0161njost Istre.<\/p>\n\n\n\n Na podru\u010dju pulskog agera otkriven je velik broj zavjetnih \u017ertvenika koji spominju autohtona bo\u017eanstva. Ve\u0107inu tih \u017ertvenika dali su posvetiti orijentalci, koji nakon naseljavanja vi\u0161e vjeruju u snagu autohtonih kultova, nego u slu\u017ebena rimska bo\u017eanstva. Autohtono stanovni\u0161tvo o\u010duvalo je obi\u010daj pokapanja, odnosno spaljivanja pokojnika te uno\u0161enja pepela izravno u jamu bez ikakvih urni.<\/p>\n\n\n\n Pod ostalim carevima Istra se nije previ\u0161e mijenjala. U doba Hadrijana u 2. stolje\u0107u po. Kr. podijeljena je na \u010detiri upravna podru\u010dja kojim su upravljali konzuli. Nakon 395. dijeli sudbinu zapadnih pokrajina Carstva, kada je dolazak barbara zapo\u010deo gospodarsku i dru\u0161tvenu dekadenciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ve\u0107 u 3. stolje\u0107u pr. Kr. Rimljani pokazuju te\u017enje prema istarskom poluotoku i to zbog gospodarskih i politi\u010dkih razloga. Godine 221. pr. Kr., histarska plemena po\u010dinju gubiti samostalnost, a na njihov teritorij dolazi rimska vojska s ciljem ka\u017enjavanja histarskih gusara, \u0161to \u0107e dovesti do razru\u0161avanja naselja Histra uz obalu. Tit Livije u svojim spisima spominje […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":247,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ocean_post_layout":"","ocean_both_sidebars_style":"","ocean_both_sidebars_content_width":0,"ocean_both_sidebars_sidebars_width":0,"ocean_sidebar":"","ocean_second_sidebar":"","ocean_disable_margins":"enable","ocean_add_body_class":"","ocean_shortcode_before_top_bar":"","ocean_shortcode_after_top_bar":"","ocean_shortcode_before_header":"","ocean_shortcode_after_header":"","ocean_has_shortcode":"","ocean_shortcode_after_title":"","ocean_shortcode_before_footer_widgets":"","ocean_shortcode_after_footer_widgets":"","ocean_shortcode_before_footer_bottom":"","ocean_shortcode_after_footer_bottom":"","ocean_display_top_bar":"default","ocean_display_header":"default","ocean_header_style":"","ocean_center_header_left_menu":"","ocean_custom_header_template":"","ocean_custom_logo":0,"ocean_custom_retina_logo":0,"ocean_custom_logo_max_width":0,"ocean_custom_logo_tablet_max_width":0,"ocean_custom_logo_mobile_max_width":0,"ocean_custom_logo_max_height":0,"ocean_custom_logo_tablet_max_height":0,"ocean_custom_logo_mobile_max_height":0,"ocean_header_custom_menu":"","ocean_menu_typo_font_family":"","ocean_menu_typo_font_subset":"","ocean_menu_typo_font_size":0,"ocean_menu_typo_font_size_tablet":0,"ocean_menu_typo_font_size_mobile":0,"ocean_menu_typo_font_size_unit":"px","ocean_menu_typo_font_weight":"","ocean_menu_typo_font_weight_tablet":"","ocean_menu_typo_font_weight_mobile":"","ocean_menu_typo_transform":"","ocean_menu_typo_transform_tablet":"","ocean_menu_typo_transform_mobile":"","ocean_menu_typo_line_height":0,"ocean_menu_typo_line_height_tablet":0,"ocean_menu_typo_line_height_mobile":0,"ocean_menu_typo_line_height_unit":"","ocean_menu_typo_spacing":0,"ocean_menu_typo_spacing_tablet":0,"ocean_menu_typo_spacing_mobile":0,"ocean_menu_typo_spacing_unit":"","ocean_menu_link_color":"","ocean_menu_link_color_hover":"","ocean_menu_link_color_active":"","ocean_menu_link_background":"","ocean_menu_link_hover_background":"","ocean_menu_link_active_background":"","ocean_menu_social_links_bg":"","ocean_menu_social_hover_links_bg":"","ocean_menu_social_links_color":"","ocean_menu_social_hover_links_color":"","ocean_disable_title":"default","ocean_disable_heading":"default","ocean_post_title":"","ocean_post_subheading":"","ocean_post_title_style":"","ocean_post_title_background_color":"","ocean_post_title_background":0,"ocean_post_title_bg_image_position":"","ocean_post_title_bg_image_attachment":"","ocean_post_title_bg_image_repeat":"","ocean_post_title_bg_image_size":"","ocean_post_title_height":0,"ocean_post_title_bg_overlay":0.5,"ocean_post_title_bg_overlay_color":"","ocean_disable_breadcrumbs":"default","ocean_breadcrumbs_color":"","ocean_breadcrumbs_separator_color":"","ocean_breadcrumbs_links_color":"","ocean_breadcrumbs_links_hover_color":"","ocean_display_footer_widgets":"default","ocean_display_footer_bottom":"default","ocean_custom_footer_template":"","ocean_post_oembed":"","ocean_post_self_hosted_media":"","ocean_post_video_embed":"","ocean_link_format":"","ocean_link_format_target":"self","ocean_quote_format":"","ocean_quote_format_link":"post","ocean_gallery_link_images":"on","ocean_gallery_id":[],"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-246","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=246"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":248,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/246\/revisions\/248"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/247"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong>Proces romanizacije u Istri, koji je kulminirao prihva\u0107anjem latinskog pisma, umjetnosti i kulture, ne \u0161iri se samo iz novoutemeljenih posjeda u unutra\u0161njosti Istre ve\u0107 i iz priobalnog podru\u010dja gdje su vlasnici bili carevi i \u010dlanovi carske obitelji. Za vrijeme rimske vladavine, privreda u Istri se temeljila na uzgoju p\u0161enice, maslina i vinove loze, a uz obalu na ribolovu i uzgajanju \u0161koljaka, o \u010demu govore i anti\u010dki pisci Plinije i Kasiodor.<\/p>\n\n\n\n