Bogat duhovni \u017eivot kod autohtonog stanovni\u0161tva anti\u010dke Istre bio je odraz njihove kulture i dru\u0161tvenog \u017eivota koji su se razvijali kroz stolje\u0107a. Zahvaljuju\u0107i duhovnoj ostav\u0161tini mogu se slo\u017eiti neki od djeli\u0107a svakodnevnog \u017eivota doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Autohtoni su kultovi na istarskom tlu u rimsko doba bili popularni i istodobno se \u0161tovali kao i carski kultovi, odnosno autohtoni i carski kultovi imali su isto zna\u010denje. Tome je pridonijela rimska tolerancija na nerimsku religiju. Koloni, oslobo\u0111enici ili robovi brzo su prihvatili doma\u0107u religiju zajedno s rimskom dr\u017eavnom i stavljali se pod njezinu za\u0161titu, najvjerojatnije radi osiguranja boljih \u017eivotnih uvjeta na novim prostorima.<\/p>\n\n\n\n
Najuvjerljiviju analizu autohtonih istarskih kultova na\u010dinio je J. Medini koji je opisao pojedina bo\u017eanstva, izvr\u0161io katalogizaciju spomenika, njihova podrijetla te podrijetla dedikanata.<\/p>\n\n\n\n
Rimska okupacija Istre bila je 177. godine pr. Kr., a do dolaska Rimljana na njezinu su se podru\u010dju uglavnom \u0161tovala \u017eenska autohtona lokalna bo\u017eanstva. Iako je u 12. godini pr. Kr. do\u0161lo do grani\u010dnih i etni\u010dkih podjela \u2013 naime, tada je granica carstva pomaknuta na rijeku Ra\u0161u, \u010dime su zapadna, srednja i ju\u017ena Istra postale dijelom desete italske regije Venetia et Histria, a isto\u010dna je u\u0161la u sastav provincije Dalmacije (kasnije Liburnija) \u2013 religija i kult autohtonih stanovnika jo\u0161 od prapovijesnog vremena u odnosu s gr\u010dkim i rimskim religijama mo\u017ee se pratiti na podru\u010dju cijele Istre kroz anti\u010dko doba. Autohtona bo\u017eanstva poznajemo s ostataka votivnih spomenika i njihovih natpisa podignutih u rimsko vrijeme. Iznimka je momumentalna prapovijesna skupina skulptura \u017eene koja ra\u0111a (Magna Mater) i mu\u0161kog bo\u017eanstva (jaha\u010d).<\/p>\n\n\n\n
Skulpture su prona\u0111ene u Nezakciju, poznatom utvr\u0111enom gradinskom naselju nastanjenom jo\u0161 od prapovijesti, koji se smatra glavnim gradom plemena Histra. Prema Titu Liviju, Rimljani su osvojili Nezakcij 177. godine pr. Kr., kada su se sukobili histarski kralj Epulon i vojnik rimskog vojskovo\u0111e Marka Klaudija, Pulhra. Histri su se ina\u010de nalazili na prostoru cijelog Istarskog poluotoka i bili u dodiru s ostalim plemenima, kao npr. s Karnima \u2013 granica na zapadu do rijeke Ri\u017eane, ili s Japodima, gdje je granicu predstavljala \u0106i\u0107arija na sjeveru.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od najbitnijih razloga za napad Rimljana na Histre bilo je gusarstvo kojim su ometali plovidbu sjevernim Jadranom. Rimljani su ih napali ve\u0107 221. godine pr. Kr., ali su se tada zadovoljili samo usmenim obe\u0107anjem o nenapadanju. Rimljani \u0107e kasnije, 177. godine pr. Kr., postaviti niz vojnih to\u010daka du\u017e obale. Ipak, u to vrijeme jo\u0161 nije zapravo zapo\u010dela romanizacija Istre, jer jo\u0161 nema tragova naseljavanja.<\/p>\n\n\n\n
Nakon 1. stolje\u0107a po. Kr. Nezakcij stje\u010de status municipija, a osim tog va\u017enog statusa, on nosi status i najstarijeg autohtonog kulturnog i kultnog sredi\u0161ta Istre. Postojala je velika povezanost s helenisti\u010dkim svijetom, \u0161to je vidljivo iz ukrasa na kamenim plo\u010dama, odnosno arheolo\u0161kim materijalnim dokazima. Tamo je zastupljen jedan od najzna\u010dajnijih kultova od prapovijesnih vremena \u2013 kult plodnosti (Magna Mater), koji je do\u0161ao s Istoka, a manifestira se u obliku \u017eene koja ra\u0111a, a kako se ta skulptura u Nezakciju kao dvojstvo nalazi sa skulpturom jaha\u010da kojem je reljefno istaknut falus, definitivno se povezuje uz kult oplodnje i ra\u0111anja. Takvo prikazivanje u anti\u010dkoj umjetnosti u monumentalnoj kamenoj skulpturi nigdje nije prikazano na takav realisti\u010dan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n
Na podru\u010dju Istre samo na\u0111en je samo jedan spomen na jedino mu\u0161ko autohtono bo\u017eanstvo, \u0161to je za\u010du\u0111uju\u0107e jer je u anti\u010dko doba bilo poznato puno mu\u0161kih bo\u017eanstava. Radi se o Melosoku Augustusu, a smatra se da ranije spomenuti prapovijesni nalaz konjanika mo\u017eda predstavlja ovo autohtono bo\u017eanstvo. Postoji jo\u0161 jedan prapovijesni nalaz koji pokazuje autohtone bo\u017eanske zna\u010dajke, a to je Dvojna glava. Prikazan kao skulptura sa sijamski spojenim glavama, s dva lica, a podsje\u0107a na Jan(us)a Bifronsa, najstarije latinsko bo\u017eanstvo, boga svih po\u010detaka. Skulptura je napravljena tako da podsje\u0107a na likove Kora s atenske Akropole, u \u010demu je zamjetan gr\u010dko-arhajski utjecaj, ali smatra se, uzmemo li u obzir da su Histri bili povezani s Etru\u0161\u010danima, kao i neke sli\u010dnosti sa skulpturom Apolona iz Veja, da bi izvor ove skulpture mogao biti italski.<\/p>\n\n\n\n
Svi navedeni bitni nalazi na\u0111eni su u Nezakciju, koji pokazuje da je kroz prapovijest i antiku bio sredi\u0161te kulturnih, trgova\u010dkih i religioznih putova u Istri i to zahvaljuju\u0107i Histrima. Tamo se kroz antiku, ali i svojevrsni autohtoni proces, \u0161tuje i kult plodnosti povezan s Magnom Mater, odnosno \u0161tovanjem Velike Majke. Taj kult rasprostranjen je po cijeloj Istri pa ga nalazimo i u Puli na zavjetnim natpisima, a na\u0111en je i natpis iz naselja Jesenovik u kojem se navodi taj kult.<\/p>\n\n\n\n
U anti\u010dko vrijeme, istarski je poluotok bio popri\u0161te \u0161tovanja velikog broja autohtonih \u017eenskih bo\u017eanstava \u010dija su se imena, u jednoj od dvije varijante, sa\u010duvala uglavnom na \u017ertvenicima. Od bo\u017eanstava koja su prona\u0111ena i koja se \u0161tuju kroz cijelo rimsko razdoblje najva\u017enija su: Borija (Boria), Trita, Nebre, Sentona, i Eja (Eia) ili Ica i Irija Venera.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da su Rimljani imali iznimnu toleranciju \u0161to se ti\u010de religije i vjerovanja, autohtona su se bo\u017eanstva mogla \u0161tovati usporedo s rimskom bo\u017eanstvima. U istarskim se podru\u010djima to radilo na tr\u0161\u0107anskom, pulskom i pore\u010dkom ageru. Smatra se da su autohtoni kultovi u anti\u010dkoj Istri bili pod utjecajem helenisti\u010dkih vjerovanja na anti\u010dkomSredozemlju, a tako\u0111er se smatra da su na njih uvelike utjecali Etru\u0161\u010dani. Velika rasprostranjenost \u017eenskih kultova ukazuje na prevagu matrijarhata, i to prije vojne demokracije Histra. Najpoznatiji kult koji se \u0161tovao bio je ranije spomenuti kult plodnosti, a svi kultovi su ostali vjerni doma\u0107oj tradiciji, dok su u rimsko vrijeme ostali priznati u autohtonom obliku ili u rimskoj verziji, odnosno ‘interpretatio romana’.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bogat duhovni \u017eivot kod autohtonog stanovni\u0161tva anti\u010dke Istre bio je odraz njihove kulture i dru\u0161tvenog \u017eivota koji su se razvijali kroz stolje\u0107a. Zahvaljuju\u0107i duhovnoj ostav\u0161tini mogu se slo\u017eiti neki od djeli\u0107a svakodnevnog \u017eivota doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Autohtoni su kultovi na istarskom tlu u rimsko doba bili popularni i istodobno se \u0161tovali kao i carski kultovi, odnosno […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":254,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ocean_post_layout":"","ocean_both_sidebars_style":"","ocean_both_sidebars_content_width":0,"ocean_both_sidebars_sidebars_width":0,"ocean_sidebar":"","ocean_second_sidebar":"","ocean_disable_margins":"enable","ocean_add_body_class":"","ocean_shortcode_before_top_bar":"","ocean_shortcode_after_top_bar":"","ocean_shortcode_before_header":"","ocean_shortcode_after_header":"","ocean_has_shortcode":"","ocean_shortcode_after_title":"","ocean_shortcode_before_footer_widgets":"","ocean_shortcode_after_footer_widgets":"","ocean_shortcode_before_footer_bottom":"","ocean_shortcode_after_footer_bottom":"","ocean_display_top_bar":"default","ocean_display_header":"default","ocean_header_style":"","ocean_center_header_left_menu":"","ocean_custom_header_template":"","ocean_custom_logo":0,"ocean_custom_retina_logo":0,"ocean_custom_logo_max_width":0,"ocean_custom_logo_tablet_max_width":0,"ocean_custom_logo_mobile_max_width":0,"ocean_custom_logo_max_height":0,"ocean_custom_logo_tablet_max_height":0,"ocean_custom_logo_mobile_max_height":0,"ocean_header_custom_menu":"","ocean_menu_typo_font_family":"","ocean_menu_typo_font_subset":"","ocean_menu_typo_font_size":0,"ocean_menu_typo_font_size_tablet":0,"ocean_menu_typo_font_size_mobile":0,"ocean_menu_typo_font_size_unit":"px","ocean_menu_typo_font_weight":"","ocean_menu_typo_font_weight_tablet":"","ocean_menu_typo_font_weight_mobile":"","ocean_menu_typo_transform":"","ocean_menu_typo_transform_tablet":"","ocean_menu_typo_transform_mobile":"","ocean_menu_typo_line_height":0,"ocean_menu_typo_line_height_tablet":0,"ocean_menu_typo_line_height_mobile":0,"ocean_menu_typo_line_height_unit":"","ocean_menu_typo_spacing":0,"ocean_menu_typo_spacing_tablet":0,"ocean_menu_typo_spacing_mobile":0,"ocean_menu_typo_spacing_unit":"","ocean_menu_link_color":"","ocean_menu_link_color_hover":"","ocean_menu_link_color_active":"","ocean_menu_link_background":"","ocean_menu_link_hover_background":"","ocean_menu_link_active_background":"","ocean_menu_social_links_bg":"","ocean_menu_social_hover_links_bg":"","ocean_menu_social_links_color":"","ocean_menu_social_hover_links_color":"","ocean_disable_title":"default","ocean_disable_heading":"default","ocean_post_title":"","ocean_post_subheading":"","ocean_post_title_style":"","ocean_post_title_background_color":"","ocean_post_title_background":0,"ocean_post_title_bg_image_position":"","ocean_post_title_bg_image_attachment":"","ocean_post_title_bg_image_repeat":"","ocean_post_title_bg_image_size":"","ocean_post_title_height":0,"ocean_post_title_bg_overlay":0.5,"ocean_post_title_bg_overlay_color":"","ocean_disable_breadcrumbs":"default","ocean_breadcrumbs_color":"","ocean_breadcrumbs_separator_color":"","ocean_breadcrumbs_links_color":"","ocean_breadcrumbs_links_hover_color":"","ocean_display_footer_widgets":"default","ocean_display_footer_bottom":"default","ocean_custom_footer_template":"","ocean_post_oembed":"","ocean_post_self_hosted_media":"","ocean_post_video_embed":"","ocean_link_format":"","ocean_link_format_target":"self","ocean_quote_format":"","ocean_quote_format_link":"post","ocean_gallery_link_images":"on","ocean_gallery_id":[],"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-253","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","entry","has-media"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/253","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=253"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":255,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/253\/revisions\/255"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/254"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/demo13.zumm.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}